Intervju sa Bhavit Sawjani: „Povjerenje, stabilnost i regionalna saradnja pretvaraju BiH u kredibilno tržište kapitala“


Bhavit Sawjani, konsultant i investicijski menadžer, više od dvije decenije gradi karijeru na međunarodnim finansijskim tržištima, radeći u najutjecajnijim globalnim finansijskim institucijama poput J.P. Morgana i GoldenTree Asset Managementa. Danas pomaže tržištima u razvoju da postanu stabilnija i privlačnija investitorima. Kao panelista druge konferencije „Horizonti kapitala“, koju organizuje ASA Banka na čelu sa Samirom Mustafićem, predsjednikom Uprave, podijelio je iskustva sa razvijenih tržišta i pogled na to šta Bosna i Hercegovina i Zapadni Balkan mogu učiniti kako bi privukli kapital i ubrzali ekonomski razvoj.

Koje lekcije iz razvijenih tržišta kapitala smatrate najrelevantnijim za Bosnu i Hercegovinu i region?

Najvažnija lekcija je da tržišta kapitala uspijevaju samo kada postoje povjerenje i lakoća u pristupu kapitalu. Investitori moraju znati da su emisije vrijednosnih papira pouzdane, regulativa transparentna i dovoljno čvrsta te u skladu sa međunarodno priznatim standardima. Jednako je važno da pristup kapitalu funkcioniše u oba smjera, da domaći investitori mogu ulagati u inostranstvo, a strani da lako posluju u BiH. Slobodan protok kapitala gradi povjerenje.

Druga jednako važna lekcija je da tržište kapitala mora biti cjelovit ekosistem, a ne izolovan segment. Na razvijenim tržištima, pored trgovine na berzama, postoji jaka korporativna finansijska aktivnost koja obuhvata spajanje i akvizicije, ali i jaka industrija upravljanja sredstvima koja servisira komercijalne i institucionalne investitore. Svaki od ovih segmenata je važan u cirkularnom ekosistemu – emitenti obveznica trebaju investitore, investitori trebaju proizvode a okvir svemu pruža finansijski sistem.

Ukoliko BiH uspije postepeno izgraditi ovakvu funkcionalnu infrastrukturu tržišta kapitala, investitori je neće gledati samo kao izolovanu priliku, već kao dugoročnu i kredibilnu destinaciju za kapital. Usudim se reći kako je najvažnija lekcija s razvijenih tržišta kapitala upravo holistički, cjelovit pristup tržištu.

Koliko su konferencije poput Horizonti kapitala važne za Bosnu i Hercegovinu i Zapadni Balkan?

Događaji poput Horizonti kapitala su izuzetno važni jer stvaraju most između lokalnih ambicija i globalnih tokova kapitala. Oni omogućavaju da se na jednom mjestu okupe ključni akteri, od kreatora politika, kompanija i regulatora do institucionalnih investitora i međunarodnih partnera. To šalje jasnu poruku da je tržište spremno za razvoj, da postoji ambicija i ozbiljnost.

Najveća vrijednost je u dvostrukom efektu: vidljivosti i povezivanju. Kada međunarodni investitori vide da se otvoreno razgovara o reformama, to ulijeva povjerenje i signalizira da postoji okvir u kojem vrijedi investirati. A povezivanje svih sudionika, od izdavatelja vrijednosnih papira, investitora do osiguravatelja, banaka i regulatora, zapravo stvara ekosistem koji sam ranije spomenuo, a bez kojeg tržište ne može dugoročno funkcionisati.

Zašto je kontinuitet događaja poput konferencije „Horizonti kapitala“ ključan za razvoj tržišta kapitala?


Jedna konferencija može izazvati interesovanje, ali kontinuitet je ono što gradi povjerenje i predvidivost, a to je ono što investitori traže. Kada znaju da se svake godine vodi ozbiljan dijalog, da postoji stalna platforma gdje se najavljuju reforme i prezentuju nove investicijske prilike, tada su spremniji da dugoročno ulože kapital.

Kontinuitet također mobilizuje domaće izvore kapitala. Štednja građana, korporativna likvidnost i sredstva banaka rastu, ali bez platforme i kredibilnih instrumenata taj kapital ostaje neaktivan. Konferencije poput ove mogu taj kapital usmjeriti ka tržištu, čime ono postaje dublje i otpornije – a to je signal stranim investitorima da ulaze u zrelu i funkcionalnu destinaciju.

Koji su ključni preduslovi da BiH postane atraktivnija destinacija za međunarodne investitore?

Investitori prije svega traže predvidivost – žele znati da pravila igre neće biti promijenjena preko noći. Regulatorni i pravni okvir mora biti stabilan, transparentan i usklađen sa međunarodnim standardima.

Drugi preduslov je raznovrsnost i vidljivost investicionih prilika. Investitori žele znati u šta konkretno mogu uložiti. U BiH vidim potencijal u infrastrukturnim projektima, obnovljivim izvorima energije i digitalnoj ekonomiji. Kada te prilike budu praćene emisijama vrijednosnih papira, tada tržište postaje zanimljivo i otpornije na šokove jer ne zavisi od samo jednog tipa emitenata.

Može li regionalna saradnja stvoriti jači investicioni prostor?


Kapitalna tržišta traže obim. Mala i fragmentirana tržišta teško privlače pažnju globalnih investitora, ali ako Zapadni Balkan uskladi regulative, pojednostavi prekogranična poravnanja i harmonizuje standarde zaštite investitora, može nastati jedinstveno i atraktivno tržište.

Primjer nordijskih zemalja je odlična ilustracija, pojedinačno svaka zemlja je mala, ali su harmonizacijom pravila i tržišnih praksi postale regionalni centar.

I u ovom regionu postoji dovoljno lokalnog kapitala koji se mora mobilizirati. Ekonomije regije rastu stabilno, s prosječnim godišnjim rastom BDP-a od 3–4% tokom protekle decenije, pokazujući otpornost čak i u periodu nedavnih globalnih šokova. Štednja domaćinstava, imovina kompanija i likvidnost bankarskog sektora su u porastu, što znači da kapital već postoji lokalno. Ako se omogući protok tog kapitala unutar regije, lokalno tržište će ojačati i automatski postati interesantnije stranim investitorima.

Ukratko, prilika je dvostruka: stvoriti regionalni obim kako bi se privukli globalni investitori i otvoriti prekogranične tokove kapitala kako bi se iskoristilo bogatstvo koje se već generiše lokalno. Zajedno, te snage mogu pretvoriti zapadni Balkan u jedinstven i kredibilan investicijski prostor.

Kako motivisati institucionalne investitore i građane da budu aktivniji na tržištu kapitala?


Finansijska pismenost i jednostavan pristup tržištu su ključni. Građani trebaju imati priliku da štede i investiraju kroz jednostavne i pristupačne platforme, jer kada vide da ulaganje nije rezervisano samo za velike institucije, lakše će se uključiti.

Za kompanije, prioritet je lakši pristup kapitalu. Kada lokalni kapital postane aktivan i vidljiv, globalni investitori dolaze sami – jer tada ne ulaze na prazno tržište, nego na tržište koje već funkcioniše i raste.

Svoju ulogu svakako imaju osiguravajući sektori, institucionalni investitori i naravno banke, koje svojim djelovanjem utiču na stvaranje pozitivne klime za razvoj tržišta kapitala.